januar 6, 2010

Šta sa akcijama? Saveti…

Napisano pod: Ekonomija i finansije,Reakcije — Aleksandar @ 11:06

Ovih dana nas intenzivno savetuju da akcije ne treba prodavati. Da li je ovaj savet na mestu?

U normalnim okolnostima, da smo dobili, recimo najmanje 250€ to bi bilo u redu. Međutim 2500 dinara je, u neku ruku, smešno. Prodaja takih akcija na berzi bi više koštala, kada se saberu usluge posrednika u procesu.

Ono što se može očekivati u nerednom periodu jeste da vrednost tih akcija blago padne. To se može objasniti na više načina – usklađivanje sa kursom, a moguće su i korekcije vrednosti preduzeća zbog brljotina prethodnog rukovodstva (ko zna šte ću tu još izaći na videlo).

Elem, sigurno će doći do podizanja vrednosti ovih akcija, ali to neće biti barem za 6 meseci. Nakon toga niko neće moći da predvidi precizan rast, ali na globalnom tržištu dolazi do uvećanja vrednosti kompanija u energetici, tako da i NIS ima svoju šansu.

Ono što se nas tiče jeste da koliko god naraste vrednosti ovih akcija opet se to svodi na neku simboliku. Retko ko ima novaca da otkupi akcije od komšija i prijatelja pa da mu ovo nešto znači. Imajući ovo u vidu postavlja se pitanje zašto nas ministri i njihovi sekretari savetuju da ne prodajemo akcije. To je dilema, ali ko će uostalom i razumeti naše političare…

(dalje…)

januar 5, 2010

Zavod za nezaposlenost…

Napisano pod: Ekonomija i finansije,Reakcije — Aleksandar @ 13:54

Još jedna izjava koja dolazi iz vladajućih krugova prikazuje njihov odnos prema javnosti.
Vladimir Ilić, direktor republičkog “zavoda za nezapošljavanje” izjavio je da je broj nezapošljenih u republici ostao nepremenjen. Čovek je ovo zaključio na osnovu broja ljudi koji su u njegovoj evidenciji. Zaboravio je da kaže koliko se njih nije javilo na takvo evidentiranje, kao i na podatak “zavoda za statistiku” da je smanjen broj radnih mesta u republici… (dalje…)

decembar 1, 2009

Srbija do sada iskoristila 95 odsto sredstava iz fondova EU???

Napisano pod: Ekonomija i finansije — Aleksandar @ 17:59

Domaća administracija je uspela da iz pretpristupni fondova Evropske unije povuče oko 95 odsto sredstava, koja su Srbiji stavljena na raspolaganje prvenstveno uz pomoć Evropske komisije, rekao je danas savetnik u Kancelariji za evropske integracije Branko Budimir.

Ne mogu da verujem, pre par meseci sam ih zvao telefonom da pitam kako stoji stvar za dokumentaciju što se tiče pretpristupnih fondova i dobio odgovor da oni za to NISU NADLEŽNI!!!

Nadležno je, kao, ministarstvo finansija, a tamo nisam uspeo nikog da pronađem.

Kako su uspeli da za 2 meseca postanu nadležni i iskoriste 95% novca???

Koji su to konkretni projekti? Ja sam na sajtu EU nasao svega par projekata iz pogranične saradnje koji su realizovani sa susednim zemljama. Postoji tu i jedan regionalni projekat i to je sve…

Ukoliko nam je odobreno 200EUR, a postošili smo 190 onda razumem matematiku ;) (dalje…)

oktobar 23, 2009

Srbija pristupa fondovima Evropske unije za informatiku

Napisano pod: Ekonomija i finansije,Informacione tehnologije — Aleksandar @ 14:31

Ministarstvo za telekomunikacije Srbije i Komesarijat Evropske komisije za informatiku potpisaće danas u Briselu dokument o podršci Evropske unije Srbiji za razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija.

Program podrške razvoju politike informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT PSP) okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost potpisaće srpska ministarka za telekomunikacije Jasna Matić i komesarka EU za informatiku i medije Vivijana Reding.

Ukupan budžet okvirnog programa za konkurentnost i inovativnost za period od 2007. do 2013. godine iznosi 3,6 milijarde evra, a budžet za informacione tehnologije iznosi 728 miliona evra. Od broja prijavljenih i odobrenih projekata zavisi koliko novca će Srbija dobiti iz tog budžeta. (dalje…)

Razvoj opština i lokalne infrastrukture

Napisano pod: Ekonomija i finansije — Aleksandar @ 14:30

SRBIJA I EU – AN EU-FUNDED PROJECT

Dobro razvijena infrastruktura služi zdravoj ekonomiji, koja utiče na podizanje kvaliteta života građana i na razvijanje industrije čitavih regiona.

EVROPSKA ISKUSTVA: Studijsko putovanje u Rumuniju

Evropska unija, kroz različite programe podrške, pomaže Srbiji da nastavi sa izgradnjom odgovornih i stabilnih institucija, da reformiše zakonodavstvo i smisleno ulaže u konkretne projekte, na taj način poboljsšvajući kvalitet zžvota svojih gradana. Jedan od takvih programa podrške Srbiji jeste i Program podrške razvoju infrastruk­ture lokalne samouprave (MISP -Municipal In­frastructure Support Programme). (dalje…)

septembar 22, 2009

Evropski fondovi – tako blizu, a tako daleko

Napisano pod: Ekonomija i finansije — Aleksandar @ 22:13

Preneto iz brobe, 20.09.2009. autor: Boško Kujundžić

U potrazi za stranim investitorom koji će u jeku svetske finansijske krize uložiti u ekonomiju Srbije, domaći zvaničnici zasad mogu da računaju sigurno samo na fondove Evropske unije. Zbog komplikovane procedure sredstava iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć Evropske unije (IPA), tek ove godine stići će prvi evri iz sume od oko milijardu evra namenjenih projektima u Srbiji u periodu 2007-2013. godine. Budući da ukupna vrednost ovog fonda do 2013. godine iznosi 11,5 milijardi evra što je oko 0,6 odsto budžeta Evropske unije, male su šanse da će evropska dvadesetsedmorka odlučiti da pokrenu komplikovanu proceduru izmene budžeta zarad uštede baš na ovom fondu. (dalje…)

jul 22, 2009

Srbiju očekuje dalji pad IT tržišta

Napisano pod: Ekonomija i finansije,Informacione tehnologije — Aleksandar @ 09:36

“Očekuje se pad potrošnje na informacione tehnologije u Srbiji 2009, i 2010, a zatim ponovni rast od 2011. godine”, izjavio je menadžer IDC-a za Srbiju Atila Madai. Kako se navodi u saopštenju, IDC očekuje da će vrednost tržišta informacionih tehnologija u Srbiji 2013. godine premašiti 1,54 milijarde dolara.

Građani Srbije su lani u proseku potrošili po 121 dolar na informacione tehnologije, što je oko 8,6 puta manje nego u Evropskoj uniji, 2,5 puta manje nego u Hrvatskoj i za pet dolara više nego u Rumuniji.

U Srbiji je prošle godine 72,6 odsto tržišta informacionih tehnologija činio hardver, na usluge je potrošeno 16,7 odsto novca, a na softver 10,7 odsto, navodi se u saopštenju IDC.

Pročitajte više…

jul 20, 2009

Sredstva za pretpristupnu pomoć EU

Napisano pod: Ekonomija i finansije — Aleksandar @ 00:02

Evropska unija nastoji da se proširi na sve zamlje evropskog kontinenta. Bilo koja zemlja koja zadovoljava uslove za proširenje može da podnese prijavu. Zemlja koja želi da pristupi Uniji podnosi zahtev za članstvo u Savetu koje traži od Komisije da proceni sposobnost podnosioca zahteva da ispuni uslove za članstvo. Ako Komisija donese pozitivno mišljenje, a Savet se jednoglasno složi o mandatu pregovaranja, pregovori se zvanično otvaraju izmedju država kandidatkinja i svih država članica.

Pretpristupna strategija
Pretpristupna strategija je osmišljena kako bi se pripremila države kandidatkinje za buduće članstvo. Ona obuhvata ove okvire i mehanizme:

* Europe Agreements / Sporazumi o pridruživanju / Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju
* Pristupno partnerstvo / Evropsko partnerstvo
* Pretpristupna podrška / IPA
* Sufinansiranje iz medjunarodnih finansijskih institucija
* Učešće u EU programima, agencijama i odborima
* Nacionalni program za usvajanje ackuis
* Izveštaji o napretku
* Politički dijalog

IPA

U novom budžetu EU 2007-2013 predvidjena su i sredstva za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-accession Assistance – IPA) koji treba da pripremi države kandidate i potencijalne kandidate za korišćenje strukturnih fondova EU kada postanu punopravne članice. IPA će zameniti dosadašnje instrumente podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, uključujući i program Kards, koji trenutno podržava aktivnosti država zapadnog Balkana u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

(dalje…)

jul 7, 2009

Informatička era

Napisano pod: Ekonomija i finansije,Internet,Radovi — Aleksandar @ 19:12

Razvoj novih tehnologija najviše se odvija kroz razvoj informatičke tehnologije. Mogli bi smo reći da se celokupan tehnološki razvoj prožima sa razvojem informatičkih tehnologija, jer skoro sve što se sada pravi koristi informatičku tehnologiju za svoj razvoj i izradu, a često je i sam proizvod sa izvesnim primesama informatičke tehnologije. Mobilni telefoni se sve manje razlikuju od mobilnih računara, foto-aparati se sve manje mere po optičkoj moći, a sve više po megapikselima. Zastupljenost elektronike i informatičke tehnologije u automobilima je sve veća tako da je za održavanje ovih automobila potrebno poznavanje i informatičke tehnologije. Sve je to dovelo do pojave informatičke privrede.

Tranzicija industrijske u informatičku privredu
Nakon tranzicije poljoprivredne ere u industijsku najveći pomak načinjen je prelaskom iz industrijske u informatičku eru. Došlo je i do promene paradigme – od ograničenosti ključnih resursa ( fizičkih i finansijskih), sada ključnih resursa ima u izobilju: zannje i informacije. Sinonimi koji se koriste za informatičku eru jesu „elektronska privreda“, „post-industrijsko društvo“, ali i „privreda znanja“. Kako je u ovoj tranziciji napravljen najveći pomak često se ova epoha naziva i dobom neizvesnosti. Neizvesnost je posledica kombinacija nove tehnologije, konkurencije… Imperativ promene najviše opisuje ovakvu nizvesnost – promena po svaku cenu, „inovirajte ili nestanite sa scene“, „napredujte ili propadnite“. (dalje…)

mart 31, 2009

Privremeni porezi – zašto?

Napisano pod: Ekonomija i finansije,Reakcije — Aleksandar @ 00:12

Dok Vlada ne smisli način kako će popuniti budžetsku rupu treba se zapitati odakle ta rupa.

Nastojimo da smanjimo rupu u oonskom omotaču, a ne želimo da se odreknemo svih onih pogodnosti koje su doprinele toj rupi. Slično tome, i Vlada ne preduzima nikakve mere, kada nas je već dovela u takvu situaciju, da izvrši preventivu.

Posledice petogodišnje vladavine nesposobnih vlada jesu rast uvoza, konstantan pad produktivnosti, povećanje javnih rashoda. Dinar se branio prodajom deviza. Iste te devize mogle su biti utrošene za otvaranje novih radnih mesta.

Podsticajna fiskalna politika u ovoj zemlji nikada nije ni vođena. Uvek su na snazi reprogrami potraživanja, otpisi dugovanja. U najavi je i miltilateralna kompenzacija.  O stimulisanju onih koji su izmirivali svoje obaveze ni reči.

(dalje…)

« Prethodna stranaSledeća stana »