Nominalni kurs dinara prema evru jeste 117,21 RSD za 1 EUR. Mnogi ekonomisti su mišljenja da ovaj kurs nije realan, pa izlaze sa svojim brojkama. Takođe i šire građanstvo ima neke svoje poglede na kurs. Najčešće su to laičke procene, a kreću se između 150 do 200 RSD za EUR.
Koji je kurs “realan”?
Pomenuli smo već nominalni kurs. I to je kurs po kome možemo kupiti ili prodati devize. Naravno, kao obračunski se uzima srednji, a prodajni i kupovni sadrže interes posrednika u transakciji.
Realni kurs, u ekonomskom smislu, predstavlja odnos između važećeg kursa i cenu dobara između dva tržišta, na kojima su prisutne ove valute. Uglavnom se odnosi na tržišta zemalja, ali u slučaju evra to je tržište ekonomske zajednice.
Terminski još razlikujemo nominalni efektivni kurs (NER), kao i realni efektivni kurs. Nećemo se baviti širenjem teme, osim toga da se često mešaju termini realni kurs (RER) i realni efektivni kurs (REER).
Ako REER predstavimo formulom REER=NEER×(Pd/Pf), mogli bismo kaklulacijama doći do realnog efektivnog kursa. U praksi je teško precizno doći do ovih podataka, imajući u vidu kompleksnosti tržišta.
Drugi podatak za obračun jeste uzimanje bazne godine. Pravo pitanje jeste, da li je kurs bio “realan” u tom trenutku. U ovom slučaju ćemo se bazirati na oscilacije tržišta, pa ćemo kao baznu uzeti 2011. godinu.
Inflacija
Za obračun koristimo CPI, odnosno podatak koliko je valuta oslabila u odnosu na inflaciju na tržištu.
2011. 100 EUR = 2025. 136 EUR
2011. 100 RSD = 2025. 197 RSD
Dakle, za ono što se moglo kupiti za 100 evra 2011. godine, sada nam je potrebno 136 evra. Kod dinara je to nepovoljnije pa 100 “tadašnjih” dinara vredi koliko 197 sada.
Ako bismo uzeli samo inflatorna kretanja, onda bi očekivani kurs bio
169,50 RSD za 1 EUR.
Novčana masa
Druga kalkulacija se može izvući na osnovu količine novca (štampanja) u opticaju i deviznih rezervi (devize, zlato…) kojima se ta masa pokriva.
Devizne rezerve pojačane za 2,8 puta, novčana masa oko 4 (M0+M4),
što bi dovelo do 146 RSD za 1 EUR.
Manjkavost kod ovog pristupa je što nismo iskazali rast novčane mase EU (više od dvostrukog), jer nemamo parametar za pokriće te mase u evro zoni. Zahtevalo bi analizu rezervi svih zemalja evro zone.
Neki računaju kumulativ od 200 RSD, ali ne može tako da se iskaže jer je u relaciji, to jest inflacija je uticala na novčanu masu i obrnuto.
Naravno, na kurs utiču i razni drugi parametri, ne samo ekonomski, već politički, društveni, pa i emocionalni (kupovina evra bez naročite potrebe). Veći deo ove kursne razlike je kupljen kroz gubitke NBS, razne odlive i slično.
Sadruge strane, možemo pohvaliti “gomilanje”, tj povećavanje rezervi zlata. Zlato je veoma stabilan faktor, u poslednje vreme je u rastu. Mogao bi se očekivati i neki pad u nekom budućem periodu, ali se većina ekonomista slaže da je trenutno dobro imati zlatne rezerve.
Posledice monetarne politike
Kurs koji trenutno imamo, koji godinama pada, više pogoduje uvoznicima nego izvoznicima. Posebno onim sa dužim periodom otplate, jer im manje novca treba za kupovinu deviza kojim plaćaju dobra. Izvoznicima ne odgovara takav kurs, ali naša struktura izvoza je takva većinu izvoznika ne remete kursne razlike. Naročito one koji izvoze sirovineu svoje matične zemlje, kao što je slučaj sa kopanjem ruda (bakra i zlata).
Prividna stabilnost ima i negativnih posledica. Povremeno jačanje dinara takođe zahteva intervenciju NBS. Takođe, mnogi pariteti koji bi bili delimično upeglani laganim slabljenjem valute postaju još jači.
Stabilan kurs jeste dobra stvar, ali očigledno da je ovakav precenjen. Očekivano bi bilo da je bio plivajući, u blagoj depresaciji.
Terminologija
Devalvacija – Znavično umanjenje vrednosti domaće valute u odnosu na druge valute, sprovodi narodna banka. Devalvacijom se smanjuje cena izvoza, čime domaći proizvodi postaju jeftiniji na inostranom tržištu, dok uvoz postaje skuplji, što može pomoći u uravnoteženju trgovinske bilance i stabilizaciji ekonomije. Nasuprot toga je revalvacija.
Deprecijacija je umanjenje kursa pod tržišnim uslovima, tj odnosom ponude i tražnje. Nasuprot toga je aprecijacija.
Denominacija je smanjenje vrednosti valute, uobičajeno uklanjanjem nekoliko nula, štampom novih novčanica i administratovnim uređivanjem novog kursa. Ovo je bio slučaj za vreme hiperinflacije (1992-1994). U januaru 1994. je uveden novi dinar, pa se ovo ne smatra denominacijom, već uvođenjem nove valute.
Fluktuacija je redovna dnevna promena kursa na deviznom tržištu.
Dirigovano slobodno tržište
Koji je model zastupljen u Srbiji? Kurs dinara se formira na dirigovanom slobodnom tržištu. Šta ovo znači? Kurs se formira na osnovu ponude i tražnje, ali uz intervenciju NBS. U nekim periodima ova intervencija biva značajna. NBS prodaje devize, ali povremeno i kupuje. Značajne devizne rezerve omogućuju da kurs bude održavan bez značajne posledice. Treba napomenuti da je bilo perioda kada je NBS beležila gubitak zbog ovakvog poslovanja. U prethodnom periodu strane direktne investicije (SDI), kao i prilivi iz dijaspore obozbeđuju dovoljan nivo deviza. Početkom godine primećen je odliv SDI, za sada bez dugoročnih posledica za kurs, ali ova pojava može izazvati zabrinutost.