Sredstva za pretpristupnu pomoć EU

Evropska unija nastoji da se proširi na sve zamlje evropskog kontinenta. Bilo koja zemlja koja zadovoljava uslove za proširenje može da podnese prijavu. Zemlja koja želi da pristupi Uniji podnosi zahtev za članstvo u Savetu koje traži od Komisije da proceni sposobnost podnosioca zahteva da ispuni uslove za članstvo. Ako Komisija donese pozitivno mišljenje, a Savet se jednoglasno složi o mandatu pregovaranja, pregovori se zvanično otvaraju izmedju država kandidatkinja i svih država članica.

Pretpristupna strategija
Pretpristupna strategija je osmišljena kako bi se pripremila države kandidatkinje za buduće članstvo. Ona obuhvata ove okvire i mehanizme:

* Europe Agreements / Sporazumi o pridruživanju / Sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju
* Pristupno partnerstvo / Evropsko partnerstvo
* Pretpristupna podrška / IPA
* Sufinansiranje iz medjunarodnih finansijskih institucija
* Učešće u EU programima, agencijama i odborima
* Nacionalni program za usvajanje ackuis
* Izveštaji o napretku
* Politički dijalog

IPA

U novom budžetu EU 2007-2013 predvidjena su i sredstva za pretpristupnu pomoć (Instrument for Pre-accession Assistance – IPA) koji treba da pripremi države kandidate i potencijalne kandidate za korišćenje strukturnih fondova EU kada postanu punopravne članice. IPA će zameniti dosadašnje instrumente podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, uključujući i program Kards, koji trenutno podržava aktivnosti država zapadnog Balkana u okviru Procesa stabilizacije i pridruživanja.

IPA sadrži ukupno pet specijalizovanih komponenti:
a) za pomoć u procesu tranzicije i izgradnje institucija;
b) za pomoć za regionalnu i prekograničnu saradnju;
c) za regionalni razvoj;
č) za razvoj ljudskih resursa; i
ć) za razvoj sela i poljoprivrede.

Zemljama kandidatima za članstvo (trenutno Turska, Hrvatska i Makedonija) su dostupne sve, a ostalim zemljama (Albanija, BiH, Crna Gora i Srbija), do dobijanja statusa kandidata, samo prve dve komponente- finansiranje tranzicije i tržišnih reformi. Finansijski okvir za IPA iznosi 10 milijardi evra, koliko će zemlje članice Unije izdvojiti kao pomoć u periodu od 2007. do 2013. godine. Primena IPA počinje od 1. januara 2007. godine.

Više o tome:

Kako funkcioniše IPA

IPA je startovala 1. januara 2007. i nalik na ranije strukturalne fondove odlikuje se kroz promenu politike reformi. Najviše vidljiv efekat ove reforme je bio zamena nekoliko programa Evropske unije i finansijske instrumente (PHARE, PHARE CBC, ISPA, SAPARD, KARDS i finansijski instrument za Tursku) na jedan instrument i pravni okvir za pretpristupnu pomoć.

Pravni okvir za ovaj novi instrument je osnovan na osnovu Uredbe Saveta (EZ) 1085/2006 od 17. juli 2006 i njegove primjene odredbi u Uredbi Komisije (EZ) 718/2007
Finansiranje na osnovu ovog jedinstvenog kišobrana je pruženo kroz pet komponenti:

1. Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija: Generalna uprava Evropske komisije za proširenje
2. Cross-BorderCo-operation (sa državama članicama EU i drugim zemljama kvalifikovana za IPA)
3. Regionalni razvoj (pružanje podrške za transport, infrastrukturu i okruženje koje poboljšavaju konkurentnost i smanjenje regionalnih razlika);
4. Human Resources Development (ljudskog kapitala i jačanje borbe protiv isključenosti): Generalna uprava Evropske komisije za zapošljavanje i socijalna pitanja
5. Ruralni razvoj (ruralni razvoj vrstu mere): Generalna uprava Evropske komisije za poljoprivredu.

Evropska komisija Opšta uprava za regionalnu politiku je odgovoran za sprovodjenje Komponenta III i Komponenta II u delu koji se odnose na države članice.

Komponente I i II su otvoreni svim državama korisnicima dok Komponente III, IV i V su otvorene samo za države kandidatkinje (trenutni kandidatkinja: Hrvatska, Turska i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija). One su dizajnirane kao ogledalo usko strukturalne, kohezije i ruralnog razvoja fondova, u pripremi za upravljanje takvim fondovima nakon pristupanja. Dakle, država korisnica IPA omogućava da se sami pripremite za uspešno učešće u kohezijsku politiku Zajednice i njegove instrumente nakon pristupanja, sa ciljem za bolje i efikasnije upijanje tih sredstava nakon što postanu dostupni.
Trenutni potencijalnim kandidatima podobnim za IPA, u skladu sa osnivačkim aktom, smatraju se: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo pod SBUN Rezolucija 1244/99.

IPA strateško planiranje i programiranje

Dokumentacija fondova je napravljena na osnovu dokumentacije država kandidatkinja, pošto je fond pretežno njima i namenjen. Glavni cilj je omogućiti budućim članicama lakše snalaženje u kohezionoj politici na osnovu strateških dokumenata i načina upravljanja (koncept učenja u hodu).

1. Strategic Coherence Frameworks – strateški okvir doslednosti

2. Multi-annual Operational Programmes – višegodišnji operativni programi.

This entry was posted in Ekonomija i finansije and tagged , , , . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.