Površinska eksploatacija škriljaca ispod Aleksinca

Ovoga puta je stvar otišla predaleko, ne radi se samo o uobičajenoj predizbornoj priči. Ako pogledate prethodnih par vesti videćete da izjave daju predstavnici vlade i ministarstava.

Mislim da je krajnje neozbiljno raspravljanje o meram zaštite ž.s. prilikom površinskog kopa, obiđite Bor ili Kolubaru, batalite slike i Estoniju (na razglednici i Aleksinac izgleda lepo), setite se ”Insajdera” o Kolubari, naročito dela o naselju Vreoci. Da gram prašine ne odleti, strašna je sama pomisao da bi već u prvom potezu (skidanja krovine – prvog površinskog sloja škriljca debljine 75 m) na prostoru od Rutevca, preko Subotinca, Kraljeva, Aleksinca (do Morave), Al Rudnika i Bobovišta nastala jedna ogromna rupčaga. Da li ste svesni da vam za koju godinu mogu pokucati na vrata sa rešenjem za eksproprijaciju. Gde će te onda? (primer Vreoci) Šta će te vi koji ne dobijete rešenja za eksproprijaciju, a kuće počnu da vam se obrušavaju u iskope (primer Bor). Šta bi bilo koji građanin Aleksinca mogao da ima koristi od površinske eksploatacije škriljaca kad se ona radi mašinski? Kojem se to poslu nadate? Pa ne treba njima 2000 ljudi za obezbeđenje.

Rezerve uglja su 29 miliona tona, zahtevaju mnogo radne snage, podzemno se eksploatišu i nastaje tek po koje brdašce jalovine, od koje se uspešno prave građevinski elementi (Fagrem – D. Adrovac). Zašto ste zapeli da nas trajno izbrišete sa mape? Kava će to opština biti ako joj iščupaš srce, odnosno srušiš administrativni, politički i u svakom drugom smislu centar? Gde ćemo da gradimo Novi Aleksinac? U Vukanji? U Prekonozima?

Ekstrakcija se vrši obično u blizini eksploatacije, nastaju ogromne količine otpadne vode. Uz sve mere zaštite, svaka havarija sa iscurivanjem zauljene vode uništavala bi sav živi svet u Moravici i Moravi i ugrožavala Dunav do Crnog mora (raspitajte se kod starijih kako je izgledala Morava dok se u Adrovcu prao ugalj – mesto se i dalje zove ”Crna voda”). Uz iskop se prave termoelektrane u kojima se sagoreva nekvalitetan škriljac, a iz njih nastaju gomile pepela koje raznosi vetar (obiđite Obrenovac i Kostolac). Šta se bre zanosite razglednicama i internetom? Sedite u auto i prošetajte se do bilo kog primera koji sam naveo u Srbiji pa se onda javite da popričamo o ”najsavremenijim merama zaštite ž.s.”.

Estonci imaju direktivu da svake godine smanjuju eksploataciju dok je potpuno ne prekinu i moraju negde da uvale prljavu tehnologiju i linije. Uopšte nije nemoguće da će doći u Aleksinac. Republika Srbija u Prostornom planu donetom prošle godine uopšte nije sagledavala eksploataciju škriljaca u Srbiji!

Dugogodišnja prazna priča lokalnih političara je konačno dobila mogućnost da postane košmar na javi. Prodaće nas za šaku dolara. Naši škriljci treba da povećaju vrednost EPS-a pred privatizaciju. Mi smo već pukli, a da toga nismo ni svesni. Kasno će biti sutra da se kaju oni koji su nas uvalili u govna. Kajaće se i oni koji su ideju ne razmišljajući podržavali. Jedino mesto gde će budući ”bivši” Aleksinčani moći da se okupe biće grupa na fb-u: ”Tribute to Aleksinac” ili sličnog naziva.

Upravo se dešava najsudbonosnija stvar u istoriji Aleksinca, strašnija od svih ratova, poplava i nevremena koji su ga ikada zadesili. Ovo se sve neće desiti samo ako se 2012. desi smak sveta ili EU odluči da smo im ipak blizu pa naredi Estoncima da njihove stare kašljare i krševe teraju negde u Aziju, Afriku ili neku drugu p.m.

This entry was posted in Ekonomija i finansije, Istraživanja, Reakcije. Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.